Svjetski lideri će se okupiti na godišnjem sastanku na kojem će razgovarati o izazovima klimatskih promjena i kako se nositi s njima.
COP30 se održava 10 godina nakon što je Pariški sporazum o klimi utvrdio plan za ograničavanje porasta globalne temperature na 1,5 stepeni Celzijusa.
COP30 je 30. sastanak Ujedinjenih nacija o klimi, gdje vlade razgovaraju o tome kako da ograniče i da se pripreme za klimatske promjene.
COP je skraćenica od „Konferencija zemalja učesnica“ (Conference of the parties).
„Parties“ se odnose na skoro 200 zemalja koje su potpisale originalni sporazum UN o klimi 1992. godine.
Kada je COP30?
COP30 zvanično počinje 10. i traje do 21. novembra.
Svjetski lideri se okupljaju 6. i 7. novembra.
Konferencija često traje duže zbog pregovora u zadnji čas kako bi se osigurao dogovor koji je prihvatljiv za sve učesnike.
Gdje se održava COP30?
Konferencija se prvi put održava u Belemu, brazilskom gradu u amazonskoj prašumi.
Zemlju domaćina biraju zvanično zemlje učesnice poslije nominacije iz regije/kontinenta koja je posljednja ugostila konferenciju.
Izbor Belema izazvao je značajne logističke probleme zbog loših saobraćajnih veza i nedostatka hotela. Neke delegacije su se borile da osiguraju smještaj, što je dovelo do zabrinutosti da bi siromašnije zemlje mogle biti istisnute zbog cijena.
Odluka o krčenju dijela amazonske prašume radi izgradnje puta za samit takođe je izazvala kontroverze.
Brazil je nastavio da izdaje nove licence za naftu i gas u pripremi za COP30.
Nafta i gas – uz ugalj – fosilna su goriva, glavni uzrok globalnog zagrijavanja.
Ko ide na COP 30, a ko ne?
Predstavnici iz zemalja širom svijeta bit će u Brazilu, ali mnogi svjetski lideri još nisu potvrdili svoje prisustvo.
Nije jasno ko će biti u delegaciji Sjedinjenih Američkih Država. Ubrzo nakon inauguracije u januaru 2025. godine, predsjednik Donald Tramp obećao je da će se povući iz Pariškog sporazuma koji je temelj međunarodne obaveze u borbi protiv klimatskih promjena.
Sličan potez je povukao tokom prvog mandata 2017. godine, ali taj korak je poništen prvog dana kada je demokratski predsjednik Džo Bajden stupio na dužnost 2021. godine.
Političarima će se pridružiti diplomate, novinari i aktivisti.
Prethodni samiti su kritikovani zbog velikog broja učesnika koji su povezani sa industrijom uglja, nafte i gasa, što, prema tvrdnjama aktivista, pokazuje stalni uticaj zagovornika fosilnih goriva.
Zašto je COP30 važan?
COP30 se održava u ključnom trenutku, kada su globalni klimatski ciljevi pod značajnim pritiskom.
U Parizu 2015. godine, gotovo 200 zemalja složilo se da pokuša da ograniči porast globalne temperature na 1,5 stepen Celzijusovih iznad predindustrijskog nivoa s kraja 19. vijeka i da ga održi znatno ispod dva stepena.
Postoje jaki naučni dokazi da bi uticaj klimatskih promjena – od ekstremnih vrućina do porasta nivoa mora – bio daleko veći pri porastu od dva stepena nego pri porastu od 1,5 stepeni.
Dok korištenje obnovljivih izvora energije, posebno solarne energije, raste brzim tempom, planovi zemalja u vezi klime nisu doprinjeli postizanju cilja od 1,5 stepeni.
Prema Pariškom sporazumu, zemlje su trebale da dostave ažurirane planove prije COP30 s detaljnim opisom kako će smanjiti emisije gasova koji zagrijvaju planetu.
Samo trećina zemalja je to učinila.
S obzirom na to koliko je cilj blizu i koliko su visoke emisije gasova, generalni sekretar UN-a António Gutijereš priznao je da je “prekoračenje” cilja od 1,5 stepen sada neizbježno.bMeđutim, nada se da bi se temperature ipak mogle vratiti na cilj od 1,5 stepen do kraja vijeka.
Da bi se to dogodilo, COP30 će morati pokazati povećanu posvećenost procesu utvrđenom u Pariškom sporazumu.
O čemu će se razgovarati na COP30?
Brazil se nada da će se dogovoriti o koracima za ispunjavanje obaveza preuzetih na prethodnim konferencijama.
Pored novih planova zemalja za smanjenje emisija ugljika, još nekoliko tema bi se moglo naći na stolu.
- Fosilna goriva
Na COP28 2023. godine, zemlje su se prvi put složile oko potrebe za „tranzicijom sa fosilnih goriva u energetskim sistemima“.
Ali taj riječnik nije bio učvršćen na COP29 naredne 2024. godine, kao što su se mnogi nadali.
- Novac
Na COP29, bogatije zemlje su se obavezale da će davati zemljama u razvoju najmanje 300 milijardi dolara godišnje do 2035. godine kako bi im pomogle u borbi protiv klimatskih promjena. To je mnogo manje nego što siromašnije zemlje tvrde da im je potrebno.
U taj sporazum spadala je i ambicija da se iznos podigne na 1,3 biliona dolara iz javnih i privatnih izvora, ali je bilo vrlo malo konkretnih detalja o tome kada će to biti postignuto.
- Obnovljivi izvori energije
Na COP28, zemlje su se dogovorile da utrostruče svjetski kapacitet za obnovljivu energiju, kao što su solarna i energija vjetra, do 2030. godine.
I dok se predviđa da će obnovljiva energija rapidno rasti, Međunarodna agencija za energiju kaže da svijet trenutno nije na tragu da postigne taj cilj.
- Priroda
Jedan novi razvoj događaja bi mogao da bude pokretanje „Ustanove za vječne tropske šume Tropical“ – fonda za sprječavanje nestanka tropskih šuma.
Hoće li COP30 donijeti promjenu?
Djeluje da će krupan korak naprijed biti težak ove godine, pogotovo zbog efekta Trampove administracije.
U govoru održanom u UN-u u septembru, američki predsjednik je nazvao klimatske promjene „najvećom prevarom svih vremena u svijetu“ i napao lažnim tvrdnjama ubjedljive naučne dokaze za rast temperature. On je istakao da će pojačati iskopavanje nafte i gasa i da će ukinuti zelene inicijative koje su uveli njegovi prethodnici.
Bilo je teško postići konsenzus i na drugim ekološkim pregovorima 2025. godine, kao što su pokušaji da se ostvari prvi svjetski sporazum o plastici u avgustu, koji je propao već drugi put.
U oktobru je revolucionarni dogovor za smanjenje svjetskih emisija izazvanih brodskim transportom bio odložen poslije pritiska iz SAD i nekih drugih zemalja.
Neki posmatrači, kao što je aktivistkinja Greta Tunberg, optužili su prethodne COP-ove za „greenwashing“ – dopuštanje zemljama i kompanijama da se hvale vlastitim klimatskim dostignućima a da zapravo nisu izvršili te neophodne promjene.
Međutim, značajni svjetski sporazumi jesu bili postignuti na sastancima COP-a, omogućivši veći napredak nego što bi postizale nacionalne mjere same za sebe.
Uprkos poteškoćama u ostvarivanju ograničavanja zagrijvanja od 1,5 stepena Celzijusovih dogovorenog na COP21 u Parizu, ovo obavezivanje je podstaklo na „skoro jedinstvenu klimatsku akciju”, prema UN-u.
To je pomoglo da se smanje nivoi očekivanog zagrijavanja – mada svijet i dalje nije ni blizu onog tempa koji je neophodan da bi se ostvarili pariški ciljevi.
